Uz svaku osobu, ovisno o mjesecu rođenja, vežu se određeni kamen i cvijet koji nose simbolične karakteristike. Tako osobama rođenim u svibnju pripada kamen smaragd, a cvijet ljiljan.
Uz svaku osobu, ovisno o mjesecu rođenja, vežu se određeni kamen i cvijet koji nose simbolične karakteristike. Tako osobama rođenim u travnju pripada kamen dijamant, a cvijet tratinčica.
Uz svaku osobu, ovisno o mjesecu rođenja, vežu se određeni kamen i cvijet koji nose simbolične karakteristike. Tako osobama rođenim u veljači pripada kamen ametist, a cvijet ljubičica.
Srebrni privjesak čistoće 925 + cirkon + 14 k pozlata.
Svadbena torta ima dugu tradiciju. Nekoć je bila statusni simbol, jer je šećer bio skup, pa je raskošna torta bila demonstracija bogatstva obitelji mladenaca. Više katova simboliziralo je više slatkih blagoslova u zajedničkom životu sretnog para, a i danas gotovo da nema vjenčanja na kojem mladenci ne razrežu svadbenu tortu. Poseban dio običaja je da svi goste pojedu makar komadić, jer se na taj način sreća novopečenih mladenaca dijeli s njima najdražim ljudima.
Biblija je Božja riječ upućena čovjeku za sva vremena. Ona nam sadrži istinu o Božjem djelu spasenja. Ta sveta knjiga ima bogatu povijest, čovjeku je temelj za izgradnju vjere. Ako tražite motivaciju, ohrabrenje, utjehu ili mir, Biblija Vam može bit idealan oslonac. Naš srebreni 925 privjesak Sveta Biblija neka bude vodilja kada Vam u životu zatreba.
Sveti Benedikt, zaštitnik Europe, redovnika, studenata i očeva, kojeg slavimo 11. srpnja, osnivač je benediktinskog reda i jedan od najštovanijih svetaca zapadnoeuropske kulture uopće. Benedikt se rodio oko g. 480. u Norci, u dobrostojećoj obitelji koja ga je poslala u Rim na odgoj i stjecanje znanja. U gradu se tad živjelo lakoumno, stoga ga je napustio, a da bi našao Boga u što većoj mjeri, nastojao je osloboditi se svih spona koje bi ga u tome mogle spriječiti. Želja za svojim idealom odvela je mladoga Benedikta u potpunu samoću, u špilju kraj Subiaca gdje je ostao tri godine kao ponizni učenik i stekao vrijedne duhovne spoznaje. Bog ga je iz tamne špilje izveo na svjetlo da bi kao veliki svjetionik svijetlio u Njegovoj Crkvi učeći ga kako valja osnovati zajednicu te u njoj zajednički tražiti Boga. Glavni simbol svetog Benedikta je medaljica, za koju se vjeruje da ima posebna svojstva. Ukrašena je kršćanskim simbolima i natpisima na latinskom, a nosi se kao zaštita od zla i duhovnih opasnosti.
Već 17 stoljeća nad Splitom bdije njegov zaštitnik, sveti Duje. Legenda o njemu je živjela i razvijala se u splitskoj tradiciji, spajajući povijesne činjenice s elementima pučke mašte i vjere, a danas je važan dio kulturnog identiteta grada Splita, koji ga slavi 7. svibnja. Zna se da je Dujam mučen pod rimskim carem Dioklecijanom u vrijeme progona kršćana, a zanimljiva je ironija vezana uz raskošni mauzolej u kojem je car trebao počivati, da je isti stoljećima kasnije pretvoren u katedralu posvećenu upravo svetom Duji. Na taj način, posljednje počivalište mučitelja postalo je svetište mučenika. Najpoznatija splitska legenda priča kako je lijes svetog Duje, nakon što su njegove relikvije prenesene iz Salone, postao izuzetno težak i nepomičan kad su ga odrasli pokušali prenijeti. Lijes se mogao pokrenuti i prenijeti tek kada su ga podigla djeca, što se tumačilo kao Božja poruka da su djeca čista, nevina i najdostojnija Njegove ljubavi.
Zaštitnik Hrvatske, sveti Josip, čiji blagdan slavimo 19. ožujka, jedan je od najpoznatijih kršćanskih svetaca. Vrlo je štovan među vjernicima zbog njegove uloge čuvara i hranitelja Isusa i Marije. Josip je bio potomak Davidova kraljevskog roda, a radio je kao siromašni tesar. Uzoran vjernik plemenite duše, ponizan, skroman i šutljiv, vršio je Božju volju i znao ići pravim putem te ga je Bog izabrao za bude glava nazaretske obitelji u kojoj se ostvarilo Kristovo utjelovljenje. Evanđelje ga opisuje u dvije riječi: pravedan i vjeran. Štuje se kao zaštitnik cijele Crkve i svake obitelji. Zaštitnik je očeva, muževa te svih zanatlija i radnika. Slaveći svetog Josipa kao marljivog radnika, Crkva nam želi naglasiti važnost ljudskog rada, po kojemu smo slični Bogu Stvoritelju. Savjesno obavljajući svoj posao doprinosimo rastu Kraljevstva Božjeg na Zemlji. Svaki bi stoga kršćanski radnik trebao imati na umu dostojanstvo koje mu daje pošteni rad, ma kako mu se on neznatnim činio te da svojim radom postaje Kristovim suradnikom na djelu spasenja.
Sveti Vlaho, čiji blagdan slavimo 3. veljače, zaštitnik je Dubrovnika i njegov zagovornik još od 972. godine. Rodio se u antičkoj Maloj Armeniji, a bio je poznat kao obrazovan i krepostan liječnik, prijatelj siromašnih i bolesnih, koji je potajno vodio brigu o uhićenim kršćanima. Kada je zaprijetila velika opasnost, sklonio se u planine gdje je stanovao okružen divljim zvijerima koje su mu donosile hranu, a on ih je zauzvrat liječio. No, otkriven od vojske, sproveden je u Sebastu gdje je umro je u rimskim progonima kršćana i postao jedan od slavljenih mučeničkih junaka. Još od vremena prvih mletačkih posezanja za ovim teritorijem, pa sve do danas sv. Vlaho brani Dubrovnik od svih neprijatelja. On je bio i ostao građanin Grada, njegova obrana, čast i ponos. Sveti je Vlaho, zaštitnik tkalaca, limenih glazbenika, liječnika, veterinara i hrvatskog naroda, prožeo i ujedinio sav život dubrovački kroz duga stoljeća. Fešta, koja se priprema u njegovu čast, od 2009. godine nalazi se na UNESCO listi nematerijalne baštine čovječanstva i poseban je događaj.
Kako bismo vam pružili personalizirano iskustvo kupnje, naša stranica koristi kolačiće. Nastavkom korištenja ove stranice prihvaćate našu politiku kolačića.