Poznata Gospa Sinjska naziv je Presvete Bogorodice Milosrđa prikazane na oltarnoj slici u crkvi sinjskog franjevačkog samostana. Gospa je opisana kao rajska i zemaljska kraljica, na svom prijestolju dobrote, ljubavi i milosrđa. Tko ju je naslikao još je uvijek obavijeno velom tajne, ali zabilježeno je da je stigla iz Rame. Vjeruje se da ju je Božja providnost čuvala kroz povijest jer je ramski samostan više puta bio pljačkan, rušen i paljen, a crkva u Sinju bombardirana 1944. Čudotvorna Prilika Majke Božje bila je najdragocjenije blago što su ga franjevci sa sobom ponijeli iz Rame na put preko Dugopolja i Klisa do Splita gdje se privremeno nastanila. Ali, srce ih je vuklo narodu s kojim su došli u Cetinsku krajnu, pa je tako sveta Slika 1691. godine napokon pronašla svoj dom u Sinju iz kojeg više nije odlazila. S velikim ponosom prepričava se legenda iz 1715. godine kada je ogromna turska vojska opkolila Sinj i okolicu. No, u noći uoči blagdana Uznesenja Blažene Djevice Marije, Gospa se pojavljuje na zidnima grada i brani ga. Uplašena turska vojska bježi i nikad se više ne vraća. Od te čudesne Gospine pobjede Slika se časti pod nazivom Čudotvorna Gospa Sinjska, a zahvalni časnici i vojnici dali su je ukrasiti i okruniti zlatom. Ovaj poseban blagdan slavi se 15. kolovoza devetnicom, hodočašćem i velikom procesijom, a štuju je brojni vjernici širom ovog dijela Europe.
HNK Hajduk Split klub je s dugom tradicijom koji je kroz generacije postao simbol upornosti, prkosa i dalmatinskog ponosa. Utemeljen 1911. godine, Hajduk je izrastao u simbol Splita i cijele Dalmacije.
Ono što Hajduk znači svojim navijačima nije jednostavno riječima opisati. To je osjećaj kad ti srce malo zastane kad ugledaš ‘bili’ dres, kad se ‘sitiš’ nekoga s kim si prvi put gledao utakmicu i kad znaš da si dio nečega što traje duže od tebe.
Grb Republike Hrvatske neizostavan je dio identiteta hrvatskog naroda, a svi mi koji s ponosom nosimo Hrvatsku u srcu, slažemo se da je crveno-bijela šahovnica postala prepoznatljiva diljem svijeta, ponajprije zahvaljujući našim izvrsnim sportašima. Povijest dvobojnih polja grba isprepletena je legendama, a najpopularnija je ona vezana uz kralja Stjepana Držislava koja govori o njegovom ratovanju s Mlečanima, kada je pao u njihovo zarobljeništvo. Tadašnji dužd Petar II. čuo je glasine da je kralj jako dobar igrač šaha, a kako je i sam bio njegov ljubitelj, pred Stjepana Držislava je stavio izazov: ukoliko ga kralj uspije pobijediti u tri partije šaha, dužd će ga osloboditi. Igra je bila vrlo napeta, ali Stjepan Držislav pobijedio je u sve tri partije. Petar II. održao je svoju riječ i dopustio kralju siguran i sretan povratak kući. Zbog te velike pobjede, zahvalnosti Bogu i nevjerojatnoj sreći, kralj Stjepan odlučio je uzeti šahovnicu kao dio svog grba, a ujedno i dio grba hrvatskog naroda.
Hrvatski dres simbolizira timski duh, nacionalni ponos, zajedništvo i strast te je više od običnog komada odjeće i dijela sportske opreme. On predstavlja igrače i posebnu vezu koju dijele s navijačima i svojom državom. Crveno-bijeli kvadratići nas okupljaju, podsjećajući momčad da su dio nečeg većeg od sebe samih, a vjerne navijače na ljubav prema naciji i povijest zemlje. Igrači ga nose sa strasti u srcima, da se prelije u borbenu igru na terenu, a navijači kao znak podrške, trijumfa i priče koja nadahnjuje generacije koje tek dolaze, dok s tribina bodre složnom pjesmom. Hrvatski dres moćan je simbol identiteta, jedinstva i povezanosti s nacionalnom poviješću.
Posebno lijep ukras svojstveni starohrvatskoj kulturi je pleter. Načinjen je od oblika poput valova i pletenica koji potječu još iz antičkog doba, prvo kao detalji u crkvama, a kasnije krasi umjetnine, grbove, spomenike, svečane povelje, namještaj i odjeću. Ovaj prekrasan element u Hrvatskoj posebnu popularnost stječe 1990-ih kao čest motiv u vizualnom dizajnu, interpretiran kao oznaka hrvatskog kulturnog identiteta, kada postaje i nacionalni simbol, ponos hrvatskog naroda.
Podjela naše domovine na nizinsku, gorsku i primorsku Hrvatsku ne može ni približno dočarati njenu ljepotu kao ni ljubav koju prema njoj osjećamo. Ona je više od nacionalnog znakovlja, geografskih karakteristika i državnih granica. Hrvatska je zemlja nestvarne, rajske ljepote, bogate kulturno povijesne baštine i hrabrih, marljivih ljudi. Uvijek se sjetite toga i s ponosom nosite privjesak za narukvice i lančiće koji prikazuje istaknuti obris Republike Hrvatske na podlozi od crvenih i bijelih polja.
*Slika je informativnog karaktera, natpis Croatia možda neće u potpunosti nijansom odgovarati prikazanom.
Na otoku Hvaru, iza zidova benediktinskog samostana, stoljećima i generacijama njeguje se posebna vještina – iz vlakana agave, biljke oštrih listova i surove snage, nastaje čipka nevjerojatne nježnosti i ljepote. Svaki njezin uzorak rađa se polako, u tišini i predanosti, kao spoj prirode i ljudskih ruku čime je zaslužila svoje mjesto na UNESCO-voj listi kao kulturno nematerijalno dobro. U toj čipki skriva se kontrast: iz nečega grubog nastaje nešto krhko i profinjeno. Upravo zato ona simbolizira unutarnju snagu koja se ne pokazuje glasno, već kroz strpljenje, predanost i vjeru u proces. Nosi duboku poruku strpljenja i ustrajnosti, ljepote koja nastaje kroz vrijeme, skrivene snage, povezanosti s prirodom te tradicije i nasljeđa kroz očuvanje vrijednosti koje nadilaze generacije. U našem srebrnom privjesku nježni uzorci hvarske čipke postaju trajni, poput uspomena i znanja koje se prenosi. Nositi takav privjesak znači nositi priču o tihoj ljepoti koja ne prolazi, već ostaje kao znak pažnje, ljubavi i vremena uloženog u ono što vrijedi.
Znate onaj osjećaj koji samo pravi pogled, osmijeh ili mig može probuditi u Vama? Trnce i treptaje kroz tijelo pri samom pogledu na voljenu osobu? Ova dva leptirića u ljubavnom vrtlogu predstavljaju taj osjećaj, svaki treptaj krila označava jedan trenutak koji nam je bitan. Sve emocije sklopljene su u jedan ples i poručuju nam da iskoristimo svaki trenutak. Budite uvijek zaljubljeni kao prvoga dana, samo volite svaki dan više od prethodnog. Ovaj privjesak neka Vam bude motivacija da leptirići u trbuhu nikad ne prestanu treperiti.
Domaći i strani gosti u Istri se dive pulskoj Areni, ali ona nije jedino graditeljsko čudo kojim se diči ova lijepa regija. U okolici Vodnjana nalazi se najviše primjeraka ove tajanstvene građevine sa stožastim krovom i malenim vratima, a tu je i Park kažuna, muzej na otvorenom koji čuva uspomenu na prastaru mediteransku arhitekturu. Nekoć skloništa za pastire i poljodjelce pružala su hlad i utočište tokom oluja ili neumoljivih ljetnih žega, a danas je jedan od neprepoznatljivijih istarskih suvenira. Kažuni su specifični jer su građeni isključivo od kamena, a takve su građevine prisutne na Mediteranu još od prapovijesti, prije grčke i rimske civilizacije. Način njihove gradnje prenosio se s oca na sina bez pisanih tragova, kao stare narodne priče i pjesme. Stoga kažun nije samo ukras Istre, već i čuvar prošlosti i tradicije.
Kako bismo vam pružili personalizirano iskustvo kupnje, naša stranica koristi kolačiće. Nastavkom korištenja ove stranice prihvaćate našu politiku kolačića.
