Ovaj elegantni srebrni privjesak nosi snažnu i emotivnu poruku ljubavi i sjećanja. U središtu je nježno oblikovano srce s natpisom „Forever in my Heart”, koje simbolizira vječnu povezanost, ljubav koja ne prolazi i uspomene koje zauvijek ostaju dio nas. Srce predstavlja toplinu, bliskost i duboke emocije koje dijelimo s voljenima. Anđeoska krila koja ga obavijaju daju ovom komadu posebnu duhovnu dimenziju. Ona simboliziraju zaštitu, prisutnost čuvara i osjećaj da su naši najmiliji uvijek uz nas, čak i kada nisu fizički prisutni. Krila unose mir, utjehu i vjeru da ljubav nadilazi vrijeme i prostor.
Srebrni privjesak čistoće 925 + cirkon + 14 k pozlata.
Zlatno jesenje lišće na nosi duboku i raskošnu simboliku, koja savršeno spaja prirodnu eleganciju sa duhovnim značenjem. Jesenje lišće, obojeno zlatom, predstavlja harmoniju završetka i obnovu, trenutak u kojem priroda blista u svom najsjajnijem i najsuptilnijem izdanju prije nego što se povuče u zimski san. Ovaj detalj simbolizira zrelost, mudrost i sposobnost da pronađemo ljepotu u promjenama i prolaznosti.
Ban Josip Jelačić (1801.-1859.) bio je grof, general i hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban. Povijest njegove obitelji usko je vezana s poviješću hrvatskog naroda. Četiri stoljeća pripadnici tog roda bili su ratnici, istaknuti oficiri, visoki vojni zapovjednici, državnici, svećenici, prosvjetitelji, dobrotvori i pisci. Nakon što ga je kralj Ferdinand Habsburški imenovao banom, Jelačić proglašava ukidanje kmetstva, uređuje odnos Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije prema Ugarskoj, osniva Bansko vijeće – hrvatsku vladu te uvodi hrvatski kao službeni jezik. U čast ovom velikanu u centru Zagreba se 1866. godine podiže i otkriva spomenik na trgu koji i danas nosi njegovo ime.
Bašćanska ploča smatra se dragim kamenom hrvatske pismenosti. Potječe iz oko 1100. godine te je istovremeno dokument i monument povijesti i umjetnosti. Ploča je otkrivena u 19. st., a njen tekst otkriva da je kralj Zvonimir darovao zemlju crkvi sv. Lucije na otoku Krku, gdje je i pronađena. Svoju iznimnu važnost Bašćanska ploča zahvaljuje činjenici da je to najstariji poznati dokument u kojem je hrvatsko ime upisano hrvatskim jezikom, hrvatskim glagoljičkim pismom.
Grgur Ninski, biskup iz 10. stoljeća, bio je hrabar borac za prava Hrvata i uvođenje staroslavenskog jezika u crkvene obrede. Time je prkosio tadašnjoj crkvenoj vlasti i ostavio neizbrisiv trag u povijesti. Impozantni kip Grgura Ninskog u Splitu, djelo Ivana Meštrovića, danas je simbol grada i nezaobilazna atrakcija. Uz njega se veže posebna legenda. Dotaknete li njegov palac i u tom trenu poželite želju, ona će se ostvariti.
Nikola Tesla (1856.-1943.) bio je svjetski čovjek i poznati izumitelj. Rođen je i odgojen u Hrvatskoj, u mjestu Smiljan pokraj Gospića, a 1884. godine otišao je u Ameriku. Tamo je patentirao oko 700 izuma na području elektrotehnike i radiotehnike, a najpoznatiji po svojim doprinosima u dizajniranju suvremenog sustava distribucije električne energije koristeći se izmjeničnom strujom. Dobio je 15 počasnih doktorata diljem svijeta, a govorio je čak osam jezika. U njegovu čast jedinica za magnetsku indukciju nazvana je tesla. Radovi ovog velikana danas čine temelj naše svakodnevne tehnologije, a Nikolu Teslu svrstavaju u vizionare koji su bili ispred svoga vremena, predvidjeli su i oblikovali budućnost koju mi danas živimo.
Perunika, poznata kao i iris, hrvatski je nacionalni cvijet. Ovaj lijepi cvijet simbol je vjere, nade, mudrosti i hrabrosti. Njena povijest povezana je sa staroslavenskim bogom groma i oluja – Perunom. Prema starim vjerovanjima, perunika raste na mjestima gdje udari grom. Njezina ljepota često se slavi u narodnoj umjetnosti, kao motiv na vezovima i starinskim predmetima.
Sinjska alka je jedinstvena viteška igra s tradicijom dugom preko 300 godina. Više od toga, ona je simbol hrabrosti, odvažnosti i ustrajnosti hrvatskog naroda kroz povijest. Također, naglašava plemenitost svake borbe za mir i ognjište, vjeru i nadu. Ova prestižna manifestacija, svake se godine odvija u Sinju. Natjecatelji, odjeveni u bogate povijesne odore, jašu na konjima i kopljem gađaju željeznu alku. Zbog svoje kulturne i povijesne važnosti, Alka je 2010. uvrštena na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine.
Sredozemna medvjedica ili “Morski čovik” kako ju često zovu, jedna je od najugroženijih morskih sisavaca te najrjeđi tuljan na svijetu. Ova fascinantna životinja, prepoznatljiva po svojoj zdepastoj građi i krznu, nekada je bila čest prizor duž hrvatske obale. Sredozemna medvjedica Andriana poznata je maskota VIII Mediteranskih igra održanih 1979. u Splitu. Već tada smatrana je simbolom za održiva rješenja, čišći okoliš i ljepšu prirodu.
Kako bismo vam pružili personalizirano iskustvo kupnje, naša stranica koristi kolačiće. Nastavkom korištenja ove stranice prihvaćate našu politiku kolačića.
